Konferencija Srebrenica 1995-2015 Ispis E-mail
Obavijesti

 

UNIVERZITET U SARAJEVU

Institut za istraživanje zločina protiv

čovječnosti i međunarodnog prava

S A R A J E V O

MEMORIJALNI CENTAR Srebrenica-Potočari

Spomen obilježje i mezarje za žrtve

genocida iz 1995. godine

S R E B R E N I C A

UNIVERZITET U TUZLI

T U Z L A

 

Povodom obilježavanja dvadeset godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenici, u julu 1995. godine, Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine i Univerzitet u Tuzli organiziraju Međunarodnu konferenciju

 

"SREBRENICA 1995-2015: EVALUACIJA NASLIJEĐA I DUGOROČNIH POSLJEDICA GENOCIDA"

Sarajevo - Tuzla - Srebrenica (Potočari): 9-11. juli 2015.

 

Genocid, zločin države izvršen s namjerom da se potpuno ili djelimično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao takva, ima dugoročne, transgeneracijske posljedice na preživjele žrtve genocida i društvo u cjelini. Od 1992. do 1995. pred očima svjetske javnosti u Republici Bosni i Hercegovini, zemlji s dugom i zapaženom tradicijom kulturnih različitosti, multietničnosti i otvorenosti prema drugima, izvršena je agresija od strane država Savezne republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) i Republike Hrvatske, koje su, pored zločina protiv mira i sigurnosti čovječanstva, u svim okupiranim mjestima u Republici Bosni i Hercegovini i gradovima u opsadi, izvršile masovna i pojedinačna ubistva i ranjavanja te druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, uključujući i genocid.

Dvije decenije nakon genocida počinjenog u Srebrenici, na teritoriji sigurne zone Ujedinjenih nacija, u julu 1995, evidentne su posljedice zločina genocida među preživjelim žrtvama koje se manifestiraju u bitnim aspektima ljudske i društvene egzistencije, individualnog i društvenog života. Rezultati agresije i genocida su u fundamentu bosanskohercegovačkog društva i države, njenog sistema, organizacije, funkcioniranja i funkcija, a tragovi zločina mogu se zapaziti i uočiti preko jasno prepoznatljivih različitih oblika manifestiranja, od negiranja genocida, predstavljanja zločinaca kao heroja, pa sve do otkrivanja i identifikacije tijela žrtava iz masovnih grobnica, društvene marginalizacije i diskriminacije povratnika i preživjelih žrtava, te nedovoljno djelotvornog i neefikasnog tužilaštva i pravosuđa. Iako je Dejtonskim mirovnim sporazumom ostvaren prekid oružanog sukoba i uspostavljen mir, nažalost, Sporazum je verificirao faktičke, društvene, političke, nacionalne i etničke protivrječnosti, a time postao generator mnogih aktuelnih i dugoročnih problema. Izvršeni zločin genocida i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava doprinijeli su formiranju i učvršćivanju nepovjerenja kao bitne prepreke obnove i razvoja društva i države.

Interdisciplinarna konferencija prilika je da se na jednom mjestu okupe renomirani naučnici i istraživači koji će iznijeti naučne stavove o najaktuelnijim kršenjima sloboda i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Istraživači iz raznih naučnih disciplina će u sklopu konferencije kritički proučiti historijsko, demografsko, društveno, psihološko, kulturno, političko i ekonomsko naslijeđe i posljedice genocida počinjenog u sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija u Srebrenici, u julu 1995, kako na lokalne zajednice tako i na bosanskohercegovačko društvo u cjelini, ali i šire. Dvije decenije nakon genocida počinjenog na teritoriji „Sigurne zone Ujedinjenih nacija" u julu 1995, od posebnog je značaja jačanje i podrška preživjelim žrtvama genocida. Ova konferencija je, pored ostalog, prilika da se razmijene iskustva i da se dobije jedinstven uvid u stanje pravosuđa, tranzicijske pravde i pomirenja, kao i postignuća u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i dostojanstva žrtava genocida. Stoga pozivamo istraživače, aktiviste, umjetnike, novinare, pravnike, preživjele, nevladine organizacije i političke predstavnike Bosne i Hercegovine i šire da aktivno učestvuju na ovoj konferenciji, s ciljem otvaranja i identifikacije bitnih problema i utvrđivanja te sugeriranja određenih i odgovarajućih rješenja.

Konferencija pod naslovom "Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročne posljedice genocida", vjerujemo, jasno će i dovoljno precizno artikulirati određene (očekivane) rezultate, koji se ogledaju u sljedećim temama:

-          jačanje lokalnih, regionalnih i međunarodnih, društvenih, političkih, pravnih, naučnih i drugih procesa koji se tiču istine, pravde i pomirenja;

-          prepoznavanje važnosti memorijalizacije žrtava i identificiranja žrtava zločina genocida;

-          značaj naučne i društvene opravdanosti naučnih istraživanja genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava za razvoj nauke i pozitivnih utjecaja na praksu faktičkog individualnog, kolektivnog i društvenog života;

-          neophodnost, značenje i značaj svjedočenja o agresiji i genocidu;

-          potreba društvene pomoći - nacionalne i međunarodne - preživjelim žrtvama genocida;

-          uključivanje mladih u procese pomirenja i rješavanje društvenog konflikta;

-          akcentiranje značaja uloge medija u prezentiranju pojava, događaja i događanja o  genocidu, ljudskim pravima, istini, pravdi i pomirenju u Bosni i Hercegovini.

 

Sažeci radova trebaju biti pisani na engleskom jeziku; sadržavati do 250 riječi i biti dostavljeni do 30. marta 2015.

 

Sažetke dostaviti na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Obavijest o prihvatanju radova bit će dostavljena e-mailom do 20. aprila 2015.

Sažeci izabranih radova bit će sadržani u izdanju koje će učesnicima biti uručeno neposredno pred početak konferencije.

Radove o određenoj temi potrebno je dostaviti do 15. juna 2015. radi objavljivanja u zborniku radova.

 

Organizacioni odbor: dr. Sadik Ahmetović, prof. dr. Muharem Avdispahić, Ćamil Duraković, dr. Nirha Efendić, prof. dr. Enver Halilović, prof. dr. Hariz Halilović, dr. Rasim Muratović, mr. Hasan Nuhanović, dr. Emir Suljagić.

 

Naučni odbor: prof. dr. Dino Abazović, prof. dr. Ron Adams, Ivar Amundsen, prof. dr. Edina Bećirević, prof. dr. Jasmina Beširević-Regan, Sonja Biserko, prof. dr. Nerzuk Ćurak, prof. dr. Smail Čekić, dr. Amra Delić, mr. Gorčin Dizdar, prof. dr. Adib Đozić, mr. Muamer Džananović, dr. Nirha Efendić, mr. Adis Fejzić, prof. dr. Anne Gilliland, prof. dr. Hariz Halilović, prof. dr. Marko Hoare, Bianca Jagger, prof. dr. Husnija Kamberović, Nataša Kandić, dr. Ajlina Karamehić-Muratović, prof. dr. Sanjin Kodrić, mr. Adi Kovačević, dr. Elma Kovačević-Bajtal, mr. Elmina Kulašić, prof. dr. Tvrtko Kulenović, Petar Luković, prof. dr. Munib Maglajlić, Sylvie Matton, dr. Deborah Mayersen, prof. dr. Benjamin Moore, dr. Rasim Muratović, dr. Lara Nettelfield, mr. Hasan Nuhanović, mr. Nerkez Opaćin, prof. dr. David Pettigrew, dr. Peter Phipps, prof. dr. Tomislav Pletenac, prof. Emir Ramić, prof. dr. Ivan Šarčević, Faruk Šehić, dr. Zilka Spahić-Šiljak, dr. Nijaz Tihić, dr. Sarah Wagner, dr. James Waller, Maria Warsinska-Varsi.


 

 
Islamski pedagoski fakultet u Bihacu