Povodom obilježavanja Međunarodnog dana porodice, u subotu, 13. maja 2023. godine, na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću održana je VI naučno-stručna konferencija sa međunarodnim učešćem pod nazivom „Porodica i slobodno vrijeme - izazovi i perspektive“, a centralna tema konferencije bila je “Podizanje kvalitete porodičnog života”.
Svečanosti su prisustvovali Bihaćki muftija hfz. Mehmed-ef. Kudić, Rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Fadil Islamović, predstavnik Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta IZ-e u BiH dr. Ekrem Tucaković, predstavnici drugih fakulteta Univerziteta u Bihaću, kao i brojni gosti iz akademskog, vjerskog i kulturnog života Bosne i Hercegovine. Na konferenciji je sudjelovalo 37 izlagača radova i preko 70 naučnih radnika i gostiju iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i dr.
S obzirom na aktuelna dešavanja, gdje se primjećuje ekspanzija i intenziviranje pojava rizičnih i sociopatoloških pojava u ponašanju djece i mladih, konferencija je u pravo vrijeme afirmirala važnost, značaj i ulogu porodice u prevenciji i sprječavanju različitih rizičnih ponašanja kako kod djece i mladih, tako i kod odraslih.
Konferencija je organizirana kroz devet uvodnih izlaganja, te četiri radne sesije. Uvodna izlaganja održali su eminentni i vrsni stručnjaci i univerzitetski profesori: prof. dr. Izet Pehlić (Islamski pedagoški fakultet u Zenici), prof dr. Alma Malkić Aličković (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli), prof. dr. Edina Vejo (Islamski pedagoški fakultet u Zenici), prof. dr. Azemina Maglić (Islamski pedagoški fakultet u Zenici), prof. dr. Šejla Bjelopoljak (Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću), prof. dr. Hariz Šarić (Univerzitet u Tuzli), prof. dr. Hajrudin Balić (Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru), prof. dr. Edin Muftić (Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli), te doc. dr. Vildana Aziraj Smajić (Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću).
Prva sesija kojom je predsjedavala prof. dr. Šejla Bjelopoljak obuhvatila je radove sljedećih autora: prof. dr. Nezir Halilović (Uprava za nauku i obrazovanje Rijaseta IZ-e BiH), prof. dr. Muhamed Omerović (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli), doc. dr. Nedim Čirić (Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću), prof. dr. sc. Jasminka Zloković (Filozofski fakultet Sveučilište u Rijeci), prof. dr. sc. Anita Zovko (Filozofski fakultet Sveučilište u Rijeci), Amina Smajović, MA; Belma Alić Ramić, MA; dr. sc. Edina Nikšić Rebihić (Filozofski fakultet u Sarajevu).
Prva paralelna sesija kojom je predsjedavala prof. dr. Nusreta Kepeš obuhvatila je radove sljedećih autora: prof. dr. Semir Šejtanić (Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru), prof. dr. Maja Ružić-Baf (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), Hany Tutan, mag.prim.educ. (Osnovna škola Ivana Batelića, Raša, R. Hrvatska), Martina Šuran, bacc.pr.educ, studentica (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska), doc. dr. Mustafa Džafić (Nastavnički fakultet Univerziteta ,,Džemal Bijedić“ u Mostaru), dr.sc. Alman Kasumović (MO BiH/OS BiH, Sarajevo / Travnik), mr.sc. Aida Kasumović (OŠ „ HAN BILA“, Han Bila / Travnik), mr.sc. Almira Begić (JU „GIMNAZIJA“, Cazin).
Druga sesija, kojom je predsjedavao prof. dr. Izet Pehlić, obuhvatila je radove sljedećih autora: prof. dr. Nusreta Kepeš (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), mr. sc. Emina Suljkanović Djedović (JU Osnovna škola “Hasan Kikić” Gračanica), doc. dr. Adela Čokić (Univerzitet u Tuzli, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), prof. dr. Meliha Bijedić (Univerzitet u Tuzli, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), Nedim Osmanović, MA scr (JU Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet), MA. Ahmedina Smajlović, asistent (Univerzitet u Zenici, Islamski pedagoški fakultet), mr. sc. Smaila Balić Rahmanović (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), mr. sc. Emina Šarić-Krajišnik, viši asistent (Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici), mr. sci Inela Hadžić (JU “I srednja škola” Cazin), mr. sc. Miralem Dautović, doktorant (Radio-televizija Tuzlanskog kantona), doc. dr. Nedim Čirić (Islamski pedagoški fakultet Bihać Univerziteta u Bihaću) i mr. sc. Ramiz Nurikić; dipl. pedagog - psiholog (Behram-begova medresa Tuzla).
Druga paralelna sesija, kojom je predsjedavala prof. dr. Sena Družić, obuhvatila je radove sljedećih autora: prof. dr. Nijaz Karić (Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet), mr. Mahir Huremović (JU Centar za socijalni rad Kalesija), Amira Delić, BA socijalne pedagogije i duhovne skrbi, prof. dr. Sena Družić (Vlada Unsko-sanskog kantona), Mirjana Blažević, mag. prim. educ (Osnovna škola Š Ivana Batelića, Raša, Hrvatska), Željka Čikeš, učiteljica razredne nastave, (Osnovna škola Marije i Line, Umag, Hrvatska), prof. dr. Sandra Kadum (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile, Pula, Hrvatska), Ammar Veladžić, socijalni pedagog (PU “Vita Nostra – Naš život“ Bihać), Vedad Mustedanagić, MA (Islamski pedagoški fakultet Bihać Univerziteta u Bihaću), mr. sc. Mersiha Čaušević (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), prof. dr. Hajrudin Hodžić (Islamski pedagoški fakultet u Bihaću), Tahani Komarica, MA, doktorant (Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije), Senija Šabić, BA. razredne nastave (JU OŠ,,Harmani I” Bihać), mr. sc. Anita Ramulić Mujkić (Islamski pedagoški fakultet Bihać Univerziteta u Bihaću), prof. dr. Amela Čolić (Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću).
Nakon uvodnih izlaganja, te dvije sesije i dvije paralelne sesije, učesnici konferencije, zajedno sa Naučnim odborom konferencije, donijeli su sljedeće zaključke:
1. Porodica je mjesto nastanka, razvoja i opstanka svakog društva i zajednice, s toga je neophodno uložiti dodatne napore da se vrijednosti porodičnog odgoja i kvaliteta porodičnog života koji se prenose u sve druge sfere društva, stave u vrh prioriteta odgojno-obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini.
2. Iako je krajem 20. i početak 21. stoljeća porodica izložena određenim pokušajima konceptualnih promjena i novih teorijskih shvatanja, njena uloga se neće mijenjati, ali se može oblikovati, prilagođavati novim situacijama, društveno-historijskim i ekonomskim okolnostima.
3. S obzirom da smo svjedoci brojnih transformacija unutar porodice, kao i to da je ona izgubila mnoge funkcije usljed poremećaja sistema vrijednosti, što je motiv da se stavi dodatan fokus na porodicu, kako bi se očuvala njena trajnost i univerzalnost.
4. Tranzicija bosanskohercegovačkog društva, kontinuirane promjene koje se odražavaju na porodicu i kvalitetu porodičnog života, učenje o čovjeku, kao biološkoj jedinki, svakodnevno nas udaljava od suštine našeg bića. Danas, kada govorimo o krizi u porodici, najčešće govorimo isključivo o krizi rađanja, kao biološkom procesu, govorimo o statistici i opadanju nataliteta, a sve manje se govori o onim elementima kvalitete porodičnog života koji porodicu mogu učiniti jačom i sigurnijom ćelijom društva, kao i sretnim mjestom za odrastanje djece i život roditelja.
5. Pandemijsko vrijeme COVID - 19 pokazalo se vrlo izazovno kako za djecu tako i za roditelje, jer su prilike za zajedničko vrijeme koje je trebalo provesti uz igru, savjetovanje, istraživanje i upoznavanje emocija i potreba djece i roditelja iskliznule u drugi plan, dok su informacione tehnologije dominantno preokupirale vrijeme koje je trebalo iskoristiti za zbližavanje i podršku u zajedničkom funkcioniranju na istom životnom prostoru u isto vrijeme.
6. Sasvim je vjerovatno da će i u budućnosti biti zastupljene porodice kao što su porodice sa jednim roditeljem, proširene, adoptivne, disfunkcionalne i sl., ali kako bude rastao broj djece u takvim porodicama tako će sve više biti potreba za istraživanjima kako da se takve porodice učine pogodnim i povoljnim okruženjem za život i odrastanje djece. Društvene zajednice bivaju i nestaju, ali porodica i dalje traje i potvrđuje suštinu svog postojanja.
7. Tradicionalna porodica je sve više ugrožena, zbog ubrzane transformacije na koju je utjecala redukcija funkcija porodice od strane društva. Društvo svakodnevno preuzima funkcije koje su u prošlosti bile isključivo porodične, a sve češće se nameću i prihvataju brojne alternative porodici u sklopu kojih će njeni članovi ostvariti zajednički život.
8. Negativni trendovi kao što su porodično nasilje, zlostavljanje, udaljavanje članova i sl. postaju sve izraženiji u društvu, a pojedine sociopatološke pojave pedofilije, alkoholizma, narkotika, internet ovisnosti, prostitucije, kao i problemi poput socijalnog i duhovnog siromaštva, ubrzan tempo života i sl.; sve više dovode do raskoraka između klasične porodice i društva, kao i drugačijeg odnosa između roditelja i djece, kao i nemogućnosti brzog adaptiranja na promjene koje se dešavaju.
9. Bez obzira na sve prisutnu eroziju morala u svim sferama društva, tradicionalna porodica i dalje predstavlja izvor morala, etike i uzornog ponašanja koja se prenosi s generacije na generaciju. Ona će i dalje ostati temeljno bivstvovanje pojedinca i ostalih članova porodice na onim etnopedagoškim elementima života, koji se kod Bošnjaka i muslimana crpe iz autentičnih religijskih učenja i interpretacija.
10. Vjera u Boga, Božije objave i vjerovjesnike garant je etičnosti i moralnosti, međutim, izvori koji danas nameću društvene trendove nisu vođeni orijentirom vjere i s toga nije čudno da promoviraju nasilje, alkoholizam, narkotike, hedonizam, blud i slično, što sve skupa narušava temelje porodice, bračnu vijernost, posvećenost odgoju djece i zdrave odnose među članovima porodice.
11. Poražava činjenica da djeca i mladi svoje slobodno vrijeme uglavnom provode u kafićima, na društvenim mrežama, mobitelu, internetu, tulumima i kućnim zabavama, u disko klubovima, gdje najčešće pokazuju veću sklonost manifestiranju različitih oblika devijantnog ponašanja. Nekontrolisani prostor slobodnog vremena omogućava djeci i mladima pridruživanje namjerama i postupcima koji su uglavnom usmjerene prekoračenju tolerancije dozvoljenog, a često i zakonitog. Slobodno vrijeme djece i mladih ispunjeno je socijalno neprihvatljivim ponašanjem, zbog čega društvo i porodica moraju ujediniti snage kako bi se takvo ponašanje iskorijenilo.
12. Obitelj, škola i čitavi obrazovni sustav, lokalna zajednica i djetetova okolina općenito zaboravljaju poticati aktivno i produktivno slobodno vrijeme djece, mladih ali i odraslih, te izostaje pružanje pedagoške podrške i savjetodavnog rada sa mladima u organizaciji slobodnog vremena na produktivan i društveno koristan način.
13. Institucije odgoja i obrazovanja, kulture, umjetnosti, kao i institucije vjerskih zajednica, trebaju osmisliti programe, aktivnosti ili sadržaje koje bi djeci i mladima, ali i odraslima ponudili s ciljem sprečavanja razvoja interesa prema rizičnim ponašanjima, a povećanju razvoja interesa i motivacije za zdravlje, brigu o sebi i drugima.
14. Islamski pedagoški fakultet u Bihaću će pokušati inicirati prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ali postojećim institucijama kao što su predškolske, osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske ustanove, centri za socijalni rad, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva, da se osmisle otvoreni programa slobodnih aktivnosti i stvore materijalne pretpostavke za iste u lokalnim zajednicama, kojima bi se djeci i mladima osiguralo kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, te radilo na promociji zbližavanja članova društvene zajednice kroz različite sfere i aspekte društvenih djelatnosti.
15. Očekuje se da će i institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nastaviti pružati kvalitetnu podršku kroz postojeće resurse i kapacitete Odjela za brak i porodicu, savjetovališta, odgojno obrazovne ustanove, džemate i sl. u očuvanju, ali i promociji i razvijanju tradicionalne strukture bošnjačkih muslimanskih porodica.
Zaključke konferencije je izložio predsjednik Naučnog odbora prof. dr. Sulejman Topoljak.
Konferenciju je zatvorio dekan prof. dr. Hajrudin Hodžić.
Ova naučna konferencija održana je uz podršku Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Muftijstva Bihaćkog, Vlade USK-a, Ministarstva nauke, kulture i sporta USK-a, Centra za napredne studije u Sarajevu, BH Telecoma d.o.o, Sarajevo, Hifa Petrol, kao i drugih pojedinaca kojima se Islamski pedagoški fakultet u Bihaću iskreno zahvaljuje.
Nakon ove konferencije objavljen je Zbornik radova koji sadrži radove prezentirane na istoj, kojeg možete preuzeti OVDJE.